This position paper covers the five pillars of the EU’s Energy Union policy.
The five pillars are energy security, solidarity and trust; a fully integrated internal energy market; energy efficiency contributing to moderation of demand; decarbonisation of the economy; and research, innovation and competitiveness.
Based on these pillars, the position paper reflects upon Kosovo’s challenges and needs when it comes to ensuring a more secure path towards decarbonisation.
In addition, the paper aims to provide recommendations to Kosovo’s government on achieving its targets for decarbonising the country’s economy by 2050, particularly through the NECP, which is currently being developed.
As stated in the position paper: “One of the challenges will be to avoid getting distracted by policies that may later turn out to be counterproductive, such as fossil gas, fossil-based hydrogen, forest biomass, waste incineration or biofuels. Kosovo’s energy future lies in the EU energy market, but it must find its own way to make the energy transition work for the good of the country”.
Moreover, the position paper states: “Kosovo’s domestic coal reserves currently contribute to the country’s relatively low import dependency; however, the use of coal incurs numerous and very high costs for people’s health, the environment and the climate”.
Kosovo’s energy future
The new position paper provides recommendations on the ways in which Kosovo can urgently reduce its use of coal and thereby move forward with implementing more sustainable policies.
As stated in the analysis: “Every household consumes energy, and many are affected by pollution or other environmental damage from the sector. Those who will directly lose their jobs as a result of changes in the sector are particularly hard hit, while on the other hand there are opportunities for ordinary people to produce electricity in their homes and to live more comfortably as a result of better insulation”.
In addition to moving away from coal, the paper also advices Kosovo to work on creating a green education system.
Furthermore, the paper states that Kosovo should set a renewable energy target for 2030 that is compatible with achieving 100 per cent renewables by 2050. According to this analysis, precise targets need to be calculated in detail, but anything less than a reduction of around 50 per cent would mean that after 2030, efforts would need to be accelerated even further to reach 100 per cent by 2050.
This position paper was published during Green Energy Days 2022, which is organized as part of the “Europeanisation of Kosovo’s Environmental Agenda” project that is supported by the European Union Office in Kosovo.
This publication was produced with the financial support of the European Union. Its contents are the sole responsibility of BIRN and do not necessarily reflect the views of the European Union.
Ekipi i projektit ‘Europeanization of Kosovo’s Environmental Agenda”, BIRN Kosova, Bankwatch, ERA Group dhe TV Mrezha kanë publikuar një letër pozicioni të titulluar “Plani Kombëtar i Kosovës për Energjinë dhe Klimën (PKEK)”.
Kjo letër pozicioni kalon nëpër pesë shtyllat kryesore të Politikës së Energjisë së Bashkimit Evropian.
Këto shtylla përfshijnë sigurinë dhe besimin në energji, tregun plotësisht të integruar të energjisë, efiçiencën e energjisë, dekarbonizimin e ekonomisë, dhe inovacionin.
Në përputhje me këto shtylla, dokumenti i pozicionit përfshin sfidat dhe nevojat e Kosovës për të adresuar këto sfera për një rrugë më të sigurt drejt arritjes së dekarbonizimit deri në vitin 2050.
Letra e pozicionit gjithashtu ofron edhe rekomandime për Qeverinë e Kosovës drejt arritjes së objektivave të dekarbonizimit të ekonomisë deri në vitin 2050 sipas planeve kombëtare.
“Një nga sfidat do të jetë shmangia e shpërqendrimit në politika të cilat më vonë mund të rezultojnë të jenë kundërproduktive, si gazi fosil, hidrogjeni me bazë fosile, biomasa pyjore, incinerimi i mbeturinave ose biokarburantet. E ardhmja energjetike e Kosovës qëndron në tregun energjetik të BE-së, por ajo duhet të gjejë rrugën e vet për ta vënë tranzicionin energjetik në funksion të së mirës së vendit”, thuhet në këtë dokument.
Gjithashtu në këtë analizë thuhet se rezervat e brendshme të thëngjillit në Kosovë aktualisht kontribuojnë në varësinë relativisht të ulët të vendit nga importi, mirëpo sipas kësaj analize përdorimi i thëngjillit shkakton kosto të shumta dhe shumë të larta për shëndetin e njeriut, mjedisin dhe klimën.
E ardhmja energjetike e Kosovës
Përmes kësaj analize, Kosova këshillohet të punojë në largimin urgjent të përdorimit të qymyrit dhe ecën përpara me politika të gjelbra.
“Çdo ekonomi familjare konsumon energji dhe shumë prej tyre janë të prekur nga ndotja ose dëmtime të tjera mjedisore të shkaktuara nga sektori. Ata që do të humbasin drejtpërdrejt vendin e punës si pasojë e ndryshimeve në sektor do të goditen rëndë, ndërsa nga ana tjetër ka mundësi që njerëzit e zakonshëm të prodhojnë energji elektrike në shtëpitë e tyre dhe të jetojnë më rehat si rezultat i izolimit më të mirë”, thekson raporti.
Përveç largimit të qymyrit, kjo letër pozicioni i rekomandon Kosovës që të punojë për krijimin e një sistemi arsimor të gjelbër.
Gjithashtu, Kosova duhet të vendosë një cak për energjinë e ripërtëritshme për vitin 2030 që është kompatibil me arritjen e 100 për qind të burimeve të ripërtëritshme deri në vitin 2050. Sipas analizës kjo duhet të llogaritet në hollësi, por gjithçka më pak se rreth 50 për qind do të thotë se pas vitit 2030, përpjekjet do të duhet të përshpejtohen edhe më tej për të arritur në 100 për qind deri në vitin 2050.
Kjo letër pozicioni u bë publike në “Ditët e energjisë së gjelbër 2022” në kuadër të projektit “Europeanization of Kosovo’s Environmental Agenda”, mbështetur nga Zyra e Bashkimit Evropian në Kosovë.
Ky publikim është botuar me mbështetjen financiare të Bashkimit Evropian. Përmbajtja e këtij publikimi është
Objavljen pozicioni dokument „Nacionalni energetski i klimatski plan Kosova“
Tim na projektu „Evropeizacija kosovske agende za zaštitu životne sredine”, u sastavu BIRN Kosovo, Bankwatch, ERA Group i TV Mreža objavili su pozicioni dokument pod nazivom „Nacionalni energetski i klimatski plan Kosova (NEKP)”.
Ovaj pozicioni dokument prolazi kroz pet glavnih stubova Energetske politike Evropske unije.
Ovi stubovi uključuju energetsku sigurnost i pouzdanost, potpuno integrisano energetsko tržište, energetsku efikasnost, dekarbonizaciju privrede i inovacije.
U skladu sa ovim stubovima, pozicioni dokument ističe izazove i potrebe Kosova da se pozabavi ovim oblastima, radi sigurnijeg puta ka postizanju dekarbonizacije do 2050. godine.
Pozicioni dokument takođe upućuje preporuke Vladi Kosova za postizanje ciljeva dekarbonizacije privrede do 2050. godine, shodno nacionalnim planovima.
„Jedan od izazova biće da se izbegne zamka skretanja pažnje politikama koje se kasnije mogu ispostaviti kontraproduktivnim, kao što su fosilni gas, fosilni vodonik, šumska biomasa, spaljivanje otpada ili biogoriva. Energetska budućnost Kosova leži u energetskom tržištu EU, ali ono mora pronaći sopstveni način da energetska tranzicija funkcioniše za dobrobit zemlje”, navodi se u ovom dokumentu.
Takođe ova analiza navodi da domaće rezerve uglja na Kosovu trenutno doprinose relativno niskoj zavisnosti zemlje od uvoza, međutim upotreba uglja izaziva brojne i veoma visoke troškove kada je reč o zdravlju ljudi, životnoj sredini i klimi.
Energetska budućnost Kosova
Ova analiza daje savete o tome na koji način Kosovo može raditi na hitnom eliminisanju korišćenja uglja i daljem napredovanju, kada je reč o zelenim politikama.
„Svako domaćinstvo troši energiju a mnoga su pogođena zagađenjem ili drugim ekološkim štetama izazvanim u sektoru. Posebno su teško pogođeni oni koji će direktno ostati bez posla kao posledica promena u sektoru, dok s druge strane postoje mogućnosti da obični ljudi proizvode električnu energiju u svojim domovima i da žive komfornije, zahvaljujući boljoj izolaciji“, naglašava izveštaj.
Pored eliminisanja uglja, ovaj pozicioni dokument preporučuje Kosovu da radi na stvaranju zelenog obrazovnog sistema.
„Takođe, Kosovo mora postaviti cilj kada je reč o obnovljivoj energiji za 2030. godinu koji odgovara postizanju stopostotnih obnovljivih izvora do 2050. godine. Prema analizi, ovo bi trebalo detaljno izračunati, ali sve manje od oko 50 odsto znači da se nakon 2030. napori moraju dodatno ubrzati, kako bi se do 2050. godine dostiglo 100 odsto.
Ovaj pozicioni dokument objavljen je tokom „Dana zelene energije 2022“ u okviru projekta „Evropeizacija kosovske agende za zaštitu životne sredine“, čiju realizaciju podržava Kancelarije Evropske unije na Kosovu.
Ovaj tekst je objavljen uz podršku Evropske unije na Kosovu. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost BIRN Kosovo i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije na Kosovu.